7. april - Svjetski dan zdravlja 2014

Objavljeno 7.04.2014.

 

 

Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja:  

Komarci, muhe, krpelji i kukci mogu biti opasnost za zdravlje.

 

Povodom Svjetskog dana zdravlja kojem su ove godine tema vektorske bolesti, donosimo tekst u prilogu.

 

FAKTORI KOJI USLOVLJAVAJU POJAVU ZARAZNOG OBOLJENJA – VOGRALIKO-OV LANAC

Da bi došlo do pojave zaraznog oboljenja u sporadičnoj ili epidemijskoj formi potrebno je da bude ispunjeno šest sljedećih uslova:

  • Izvor zaraze – infekcije
  • Putevi i načini infekcije
  • Ulazna vrata
  • Količina klica i virulencija
  • Dispozicija i imunitet
  • Socijalno ekonomski faktori

 

Prekid bilo koje karike iz ovog lanca onemogućava pojavu zarazne bolesti. Uzročnici infekcije prije pojave oboljenja moraju dospjeti u organizam čovjeka ili životinje a to je mnoguće na nekoliko načina među kojima su najčešći : kontakt – posredan ili neposredan, vazduh, voda, hrana i dr.

IZVOR ZARAZE

Isključivo je zaraženi organizam čovjeka ili životinje, taj koji služi kao mjesto prirodnog boravka i razmnožavanja, izvor zaraze koji može da zarazi i zdrave ljude. Infekcija čovjeka ili životinje različito se manifestira kod pojedinih bolesti te izvori mogu biti lica sa jasno izraženim kliničkim znacima bolesti ili subkliničkim (amanifestni oblici) i kliconoše – lica koja bez znakova bolesti nose klice i povremeno ili stalno ih izlučuju u okolinu.

 

PUTEVI I NAČINI ŠIRENJA INFEKCIJE

Ponekad je vrlo teško utvrditi izvor zaraze naročito kad se radi o zdravim kliconošama, a ne o bolesnicima i kada ima više izvora zaraze. U tom slučaju potrebno je prekinuti lanac u nekoj drugoj karici Vogrlikovog lanca odnosno potrebno je presjeći puteve širenja živog agensa da se spriječi dalje širenje zaraze.

Putevi širenja zaraze mogu biti direktni i indirektni, a najznačajniji načini i putevi širenja su: vazduh, voda, hrana, zemljište, životinje i insekti.

Preko 30% zaraznih bolesti u humanoj populaciji sa domaćih i divljih životinja, bolesnih životinja ili kliconoša direktno ili putem insekata prelaze na ljude i nazivaju se antropozoonoze. 

Prenošenje infekcije putem insekata – nazivaju se transmisivne bolesti i one se prenose na dva načina:

  • Mehanički – jednostavnim prenošenjem živog agensa. Na ovaj način crijevne zarazne bolesti prenose muhe.
  • Biološki način – kada je potrebno da u živom prenosiocu nastupi faza razvoja prouzrokovača kao npr. kod malarije.

 

Kod transmisivnih bolesti infekcija može nastati dvojako: inokulacijom (ubodom insekta – malarija, denga, paptači groznica, žuta groznica, tropske bolesti spavanja itd) i kontaminacijom (pjegavac, rekurens, rovovska groznica, žuta groznica i neke druge bolesti).

U našim krajevima poseban problem predstavljali su insekti pediculus humanis corporis et capitalis (vaške tijela i glave) koje izazivaju 'ušljivost'. Ušljivost vlada u velikom dijelu svijeta osim u područjima u kojima se održava visok standard higijene. Nekad i u tim često ekonomski razvijenim područjima postoje posebne grupe stanovništva među kojima je moguće naći 'ušljive' osobe koje iz objektivnih ili drugih razloga nisu u prilici održavati higijenu na traženom nivou.

 

Kampanja za Svjetski dan zdravlja 2014 fokusira se na neke od glavnih vektora i bolesti koje uzrokuju ti vektori/prenosnici, što svi mi možemo učiniti da se zaštitimo.

Šta svi možemo poduzeti kako bi se zaštitili od teških bolesti koje  ti “vektori” (puževi, komarci, krpelji) mogu izazvati. Cilj je sprječavanje pojave zaraznih bolesti, putem slijedećih mjera prevencije: priprema, edukacija, mjere lične zaštite, vakcinacija, hemioprofilaksa i nadzor

Sprječavanje izloženosti vektorima spada u mjere lične zaštite. Koriste se repelenti za kožu, permanentna impregnacija odjeće i pravilna upotreba odjeće (nogavice zavučene u čizme, dugi rukavi, košulja uvučena u pantalone), mreža za krevete i šatore. Uklanjanju (eliminaciji) domaćina, uzročnika i vektora bolesti sa područja na kojem se ljudi nalaze, kao i na izgradnji odgovarajućeg smještaja za stanovništvo. Vakcinisanje i seroprofilaksa: Ako postoje epidemiološke indikacije, sprovodi se vakcinacija i vakcinama koje nisu u redovnim programima vakcinacije stanovništva (npr. rabies vakcina, vakcina protiv trbušnog tifusa i druge). Seroprofilaksa se primenjuje kod tetanusa, rabiesa. Hemioprofilaksa je fundamentalna za prevenciju nekih bolesti (malarija, lajmska bolest, trbušni tifus). Korist od hemioprofilakse mora puno više prevazilaziti rizik od neželjenih dejstava lijekova. 

Mjere prevencije se primjenjuju u redovnim (boravak i putovanja u rizične krajeve), ali i vanrednim uslovima, tipa humanitarnih ili prirodnih katastrofa, i terorističkih dejstava.

 

2012 Dom zdravlja Bihac