21. mart-Svjetski dan osoba sa sindromom Down 

 

Down sindrom je najčešći genetski poremećaj koji nastaje u trenutku začeća prilikom diobe kromosoma, a očituje se na temelju viška kromosomske mase na 21. kromosomu. 

Jedno od 650 novorođene djece u općoj populacije rađa se s ovim sindromom.

Unatoč godinama istraživanja, razlog nastajanja ovakve pogrešne podjele stanica još uvijek je nepoznat. Oblik javljanja Down sindroma ne ovisi o vanjskim činiteljima, niti se na njega može utjecati. Javlja se kroz stoljeća u svim rasama na svim kontinentima i nikako nije uvjetovan nekom "krivnjom" roditelja. Usljed viška genetskog materijala dolazi do pojavnosti većeg broja dodatnih bolest  i teškoća kao što su  srčane bolesti, problemi štitnjače, problemi s probavom, poteškoće auditivne i vidne percepcije, hipotonog mišićnog tonusa, sniženog intelektualnog funkcioniranja,poteškoce govora i dr.

Porod i dolazak novorođenčeta u porodici su sami po sebi stresni.  Činjenica da već u prvim trenucima života svog djeteta trebate prihvatiti da će to dijete imati zdravstvene, intelektualne i mnoge druge teškoće apsolutno traumatizira roditelje i nužno je da okolina bude maksimalno tolerantna i podržavajuća. 

Najčešća karakteristična obilježja izgleda djeteta s Down sindromom  su kosi položaj očnih otvora, široki vrat, okruglo lice, abnormalni oblici uški, kratke šake sa specifičnom brazdom, malen nos i usta s neproporcionalno velikim jezikom, kratke i široke ruke i noge i mnogi drugi. Ali djeca sa Down sindromom su prije svega  djeca koje nasljeđuju karakteristike svojih roditelja i razvijaju jedinstvenu osobnost sa svojim jedinstvenim osobinama, karakterom, interesima i potrebama.

Oni nisu "mongoloidi", nisu "downovci",  nisu svi isti, nisu zauvijek djeca, ne pate niti ne boluju od Down sindroma niti pak mogu prenijeti svoje sindrome nekome. Oni nisu neka druga kategorija. Oni su prije svega osobe koji nam više sliče nego li se razlikuju od svih nas ostalih.

Djeca sa Down sindromom trebaju i imaju pravo živjeti i biti u svojoj porodici, ići u vrtić i školu sa svojim vršnjacima, zabavljati se i družiti sa svojim vršnjacima, zapošljavati se i stvarati prijateljstva! 

Sam višak genetske mase stvara im dovoljno teškoća i barijera u svakodnevnom življenju i njih ne možemo promjeniti. Barijere koje im stvara društvo uvjetovane se neznanjem i njih možemo promjeniti.

Oni su osobe koji osjećaju i vide naše "poglede", a na ljubav uzvraćaju ljubavlju!

Čestitajmo im njihov dan !

 

 

2012 Dom zdravlja Bihac