Alergije - bolesti 21. stoljeća

O alergijama se mnogo govori u svakodnevnom životu, na  poslu i u medijima. Ova grupa bolesti se tako ukorijenila u ljudske živote da ljudi iznalaze raznovrsne floskule u dnevnom razgovoru da bi opisali svoje stavove o svemu i svačemu. I mada je ta riječ tako uobičajena, ljudi zapravo i ne znaju mnogo na temu “Šta su alergije?”. 

Odgovor na već postavljeno pitanje je da su alergije skupina bolesti kod kojih je odbrambeni (imuni) sistem organizma poremećen u vidu pojavljivanja hipersenzitivnosti tj. preosjetljivosti na raznovrsne tvari izvan organizma. Preosjetljivost zapravo znači da naš odbrambeni sistem reagira na određene supstance iz okoline koje su sasvim bezopasne (npr. pelud iz biljaka) na način kao da su u pitanju vrlo opasne supstance. U pitanju je greška u samom sistemu, uslijed čega slijedi i neadekvatna i burna reakcija organizma.

Šta sve može biti alergen odnosno tvar koja izaziva alergiju. Po pravilu to može biti bilo koja tvar koja nas okružuje. No generalno, izdvojeno je nekoliko tvari koje su glavni alergeni. Prije svega određene vrste hrane (mlijeko, jaja, kikiriki, orasi, jagode i sl.), određeni lijekovi (penicillin, diklofenak), pelud, proteini životinjske dlake, grinje. Postoje i neobična stanja poput alergije na sunce, koja je vrlo raširena ali nije alergija u pravom smislu već radije stanje nastalo nakon što koža ostane preosjetljiva korištenjem raznih hemijskih supstanci.

Uzrok alergija se tačno ne zna. No izdvojene su dvije grupe rizičnih faktora. To su: faktori od strane samog organizma i okolišni faktori. Faktori od strane organizma uključuju – spol, dob, nasljeđe i rasu. Dok od strane okoliša uključuju – zagađenje vazduha, koncentraciju određenih alergena u zraku, izloženost infektivnim agensima u ranom djetinjstvu te promjene u prehrani.

Podjela ovih bolesti ide prema tome kakve simptome izazivaju i gdje su promjene locirane na tijelu. Simptoma je mnogo i vrlo su raznovrsni, te se jedna osoba može žaliti na samo jedan simptom, ili na par ili više simptoma.

Ovi simptomi su samo od nekih koji mogu da se pojave kod osoba koje pate od neke alergije. Ovisno od toga koji su simptomi u pitanju formira se i adekvatan naziv stanja. Tako imamo alergijski dermatitis kod ljudi koji imaju reakcije na koži u vidu osipa. Ako neko kašlje i kiše pri kontaktu sa nekim alergenom govorimo o alergijskom rinitisu. Ako uz to ima i napade teškog disanja govorimo o alergijskoj astmi. Na takav način imamo mnoštvo raznovrsnih alergijskih oboljenja. Jedno od životno prijetećih alergijskih stanja je anafilaksija i anafilaktički šok. To je stanje iznimno burne alergijske reakcije (najčešće provocirano nekom hranom ili lijekom ili ubodom insekta) kod koje su simptomi mnogobrojni i tako intenzivni da organizam kolabira, dišni putevi se zatvore te ako se promptno ne reagira ishod je obično smrt.

Pošto alergije dosta ovise od koncentracije alergena u okolini vrlo često ove bolesti imaju sezonski karakter, pa je tako i najveći broj ovih bolesti aktivan za vrijeme proljeća i ljeta. Dobar primjer su alergije na ubod insekta poput stršljena ili alergijske reakcije na izrazito jako sunčevo zračenje. Postoje i neka veoma neuobičajena alergijska oboljenja poput alergije na lateks koja je prevalentno češća kod medicinskog osoblja.

Kako znati da li smo alergični?

Dijagnoza neke alergije se postavlja na osnovu više koraka. Prije svega, nakon što se anamnezom i pregledom ustvrde simptomi, mora se isključiti mogućnost nekog drugog oboljenja poput kratkotrajnih upalnih stanja uzrokovanih bakterijama i virusima.

Nakon toga, moraju se uraditi pretrage gdje su nam od značaja nalazi diferencijalne krvne slike te imunoglobulina E, koji je vrlo često povišen u slučaju alergija (ali ne uvijek).

Danas se još koristi krvno testiranje i kožno testiranje (tzv prick test) da se definitivno ustvrdi koji je alergen uzrok. 

Prick test je vrlo brz i efikasan način testiranja. U kožu se ubrizgava odgovarajuća količina razrijeđenog alergena i gleda reakcija. Na osnovu same reakcije i koliko je opsežna se dalje određuje opseg alergije. Reakcija koja je pozitivna obično nalikuje ubodu komarca.

Tretman alergija

Tretman alergija je do sada baziran na tome da se smire simptomi. Prije svega je to terapija kojom se osoba zaliječi, NE izliječi. To je dijelom zbog toga što se definitivni uzrok i način nastajanja ovih bolesti ne zna za tačno. Osnovna preporuka ljekara je da se alergen jednostavno izbjegava, a kad se jave simptomi, odgovarajuće kombinacije lijekova poput antihistaminika i kortikosteroida se koriste da se simptomi smire. No problem kod izbjegavanja ponekad jeste u tome što postoje stanja poput peludne hunjavice kod kojih se vrlo teško može izbjeći kontakt sa alergenom. Stoga su tu i preparati koji se mogu koristiti duži period radi dugotrajnije kontrole oboljenja.

Ipak pošto su alergije uzele dosta maha širom svijeta, stalno se radi na iznalaženju lijeka. Lijekovi koji su dostupni danas su: antihistaminici, kromoni, kortikosteroidi, adrenalin, teofilini, antileukotrijeni. Postoji i imunoterapija kojom se osobe postepeno privikavaju na alergene kontrolisanim ubrizgavanjem istog u tijelo. Jedna od također preporučljivih varijanti jeste i prevencija – prije svega se misli da trudnice obrate pažnju na unos odgovarajućih prehrambenih namirnica, te adekvatan sistem prehrane dojenčeta i malog djeteta.

Alergije mogu biti veoma teškog karaktera ili veoma blage, gotovo neprimjetne. Ono što je važno jeste da niko ne treba da trpi simptome i podnosi tegobe. Ako postoji alergija, treba saznati koja je u pitanju, kako bi osoba došla do adekvatnog tretmana. 

Savjeti za pacijente!

• Ako niste sigurni da li je neki simptom zapravo uzrokovan alergenom, obratite se ljekaru za dalje pretrage.
• Uradite testiranje na alergije kako bi bili sigurni na šta ste tačno alergični.
• Izbjegavajte tvar koja vam izaziva alergijsku reakciju.
• Redovno ispirajte nos i oči.
• Redovno perite kosu.
• Postoji velik raspon preparata koji se koriste u tretmanu alergija, i vrlo lako su dostupni, no popričajte sa ljekarom koji je najbolji izbor.