Oktobar - mjesec borbe protiv raka dojke

Objavljeno 13.10.2015.

 

 

KAKO NASTAJE RAK DOJKE?

Rak je skupina više od 100 raznih oboljenja. Pogađa osnovnu građevnu jedinicu tijela, stanicu. Formira se masa tkiva, koja se naziva izraslina ili tumor, a može biti benigna i maligna. Benigni tumori nisu rak, a njihove stanice ne šire se u druge dijelove tijela. Rijetko su prijetnja životu. Maligni tumori su rak. Iz primarnog tumora, stanice mogu krvlju i limfom dospjeti u druge dijelova tijela. Ovakvim širenjem nastaju metastaze primarnog tumora. Kada rak dojke metastazira, zloćudne stanice se mogu naći u pazušnim limfnim čvorovima. Znači, rak se proširio i u druge limfne čvorove, kosti, jetra ili pluća. Takav tumor sadržava isti tip zloćudnih stanica kao i primarni tumor i naziva se metastatskim tumorom dojke.

 

 

GDJE ZAPOČINJE RAK DOJKE?

Više od polovice karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima žljezdanog tkiva usmjerenim prema aksili (50 - 57%). U užem području bradavice, odnosno centralnom dijelu dojke nastaje 15 - 20% karcinoma, u gornjem unutrašnjem kvadrantu 12 - 15% i u oba donja kvadranta 5 - 10% karcinoma dojke. Najčešće je u pitanju jednostrana pojava raka dojke, pri čemu se za nekih 10% češće javlja rak lijeve dojke. Istodobna obostrana pojava raka dojke nalazi se u 1 - 6% svih tumora. Rak dojke je tumor koji se odlikuje veoma sporim rastom. Može proći 6 - 8, pa i 10 godina dok tumor ne dostigne promjer od 1 cm ili postane klinički primjetan.

Liječnici još uvijek ne znaju zašto se kod nekih žena razvije rak dojke, a kod drugih ne. Udio genetskog opterećenja, kao i tačan udio ekoloških faktora u nastanku raka dojke je u većini slučajeva veoma teško ustanoviti.

Najsigurniji rizični faktor kod sporadičnog raka dojke je duljina ekspozicije prema endogenim estrogenima tijekom života, odnosno prosječna razina koncentracije estrogena i broj menstruacijskih ciklusa tijekom života. Ekološki faktori moduliraju rizik nastanka raka dojke širom svijeta za faktor 5 do 10. Najznačniji ekološki faktor, koji utječe na nastanak raka dojke - kako zaštitnog, tako i visoko rizičnog karaktera je prehrana.

Studije pokazuju da je rizik od raka dojke veći što je žena starija, rijetko se pojavljuje prije 35 godine, a rizik je posebno visok nakon 60 godine.

 

 

OTKRIVANJE RAKA DOJKE

Žena može zauzeti aktivnu ulogu u samom otkrivanju raka redovnim odlaskom na klinički pregled dojki i mamografiju. Neke žene upražnjavaju i samopregled. Mamogram ima bitnu ulogu u otkrivanju raka prije pojave simptoma. To je posebna vrsta X-zraka. Njime se mogu otkriti i mali depoziti kalcija u dojci. Tzv. mikrokalcifikati mogu biti rani znak raka. Ovisno o rezultatima, liječnik može tražiti biopsiju. Većina liječnika preporučuje ženama iznad 40 godina mamografiju svakih 1-2 godine. Promjene na dojkama mogu se pojaviti tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće, menopauze, uzimanje kontracepcijskih pilula ili drugih hormona.

 

 

SIMPTOMI

Rak dojke je tumor koji se odlikuje odsustvom ranih simptoma. Bolovi u dojkama javljaju se ranim stadijima tek kod 10% pacijentica. Prvi simptom je obično pojava kvržice, koju više od 80% pacijentica otkrije samopregledom. U 2 - 3% pacijentica prisutan je vodenasti, gnojni ili sukrvavi iscjedak iz bradavice. Jedino su kod Pagetovog karcinoma prisutni rani simptomi u smislu pečenja i svrbeža uz ekcematozne promjene kože u okolini bradavice. Vodeći simptomi su pojava kvržica ili čvorova u dojci, kao i promjene na koži tipa uvlačenja kože, neravnina ili uvlačenja bradavica. Vodeći simptomi su zapravo znaci već uznapredovalog karcinoma. U više od 80% slučajeva slučajno se otkriva kao kvržica. Nalaz pri pregledu otkriva masu jasno različitu od okolnog tkiva dojke. Uznapredovali oblik karakteriziran je pričvršćenošću za stijenku prsnog koša ili kožu iznad. Ukoliko su zahvaćeni i aksilarni limfni čvorovi (ispod pazuha), te povećanje supraklavikularnih i infraklavikularnih (iznad i ispod ključne kosti), mala je vjerojatnost izliječenja kirurškim zahvatom.

Raniji stadiji karcinoma dojke obično ne uzrokuju bol. Najčešće uopće nema simptoma, ali kako karcinom raste, mogu se uočiti promjene:

  • Oteklina dojke, okolnog područja ili pazušne jame
  • Promjena veličine ili oblika dojke
  • Promjene bradavice , kao npr. uvlačenje unutra
  • Koža dojke može naličit na narančinu koru
  • Promjene izgleda ili osjeta dojke, areole ili bradavice (toplina, oteklina, crvenilo)

 

Zbog bilo kojeg od ovih simptoma potrebno je što prije posjetiti liječnika, zbog što ranijeg prepoznavanja i liječenja.

2012 Dom zdravlja Bihac