14. septembar - Dan prve pomoći

Objavljeno 15.9.2014.

 

Prva pomoć je skup postupaka kojima pomažemo unesrećenom do dolaska službe hitne medicinske pomoći, liječnika ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika. Ukupnim djelovanjem – postupcima prve pomoći, pozivom u pomoć i riječima utjehe – nastoji se otkloniti neposredna opasnost po život, umanjiti bol i pružiti osjećaj sigurnosti kod unesrećene osobe. 

Ciljevi prve pomoći su: 

  • spašavanje života, 
  • sprječavanje nastanka trajnih posljedica i 
  • skraćivanje trajanja liječenja i oporavka. 

 

Ostvarivanje navedenih ciljeva uspješnije je, ako je djelovanje svih koji sudjeluju upružanju odgovarajućih postupaka pomoći unesrećenom povezano. Postupci pružanja pomoći koje slikovito nazivamo ''karikama u lancu spašavanja'' su: 

  1. poduzimanje neodgodivih mjera za spašavanje života,
  2. pozivanje pomoći, 
  3. pružanje prve pomoći, 
  4. intervencija službe hitne medicinske pomoći i 
  5. bolničko zbrinjavanje. 

 

Osoba koja pruža prvu pomoć bitno utječe na uspješnost poduzetih mjera u prve tri''karike u lancu spašavanja''. Svaki lanac je onoliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika, stoga učenje prve pomoći i redovita obnova znanja pomaže u jačanju prve tri spomenute karike. Osnovna načela kojih bismo se trebali pridržavati pri pružanju prve pomoći su: 

  • NE paničariti 
  • voditi brigu o sigurnosti pružatelja prve pomoći i unesrećenih 
  • spasiti život 
  • NE štetiti 
  • NE raditi više nego što treba 

 

Službene osobe koje ovisno o situaciji moramo pozvati na mjesto nesreće su: 

  1.  Policija 122 
  2.  Vatrogasci 123
  3.  Hitna pomoć 124 

 

Mnogi smatraju kako je pružanje prve pomoći aktivnost "rezervirana" samo za medicinske djelatnike te da osobe koje nisu zdravstvenog usmjerenja to ne bi trebale poznavati. Statistički pokazatelji, međutim, govore da se u životu svakog od nas dogodi barem nekoliko situacija u kojima je potrebno brzo i pravilno pomoći naglo oboljeloj ili ozlijeđenoj osobi. 

Zbog toga, ali i zbog zakonskih odredaba koje reguliraju ciljne skupine u populaciji koje trebaju biti osposobljene za pružanje prve pomoći, potrebno je akcenat staviti na razvijanje svijesti o pružanju prve pomoći, do dolaska kompetentne službe zbrinjavanja.Ovom javnozdravstvenom akcijom , u organizaciji Crvenog krsta i Službe za Hitnu medicinsku pomoć, bi se, definitivno, smanjio broj pogoršanja zdravstvenog stanja, komplikacija, kao i smrtnih ishoda unesrećenih. Ova akcija bi podrazumijevala:

  • Program prve pomoći u auto školama
  • Program prve pomoći u radnim organizacijama - u svim poduzećima koja zapošljavaju veći broj djelatnika svaki 20. zaposlenik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći.
  • Program prve pomoći u osnovnim i srednjim školama
  • Program prve pomoći za građanstvo - svi zainteresirani građani mogu naučiti pružati prvu pomoći ili obnoviti već stečeno znanje. 

 

Osnovni je cilj svih programa da se pet do sedam posto ukupne populacije osposobi za pružanje prve pomoći, što je i europski standard. Težnja vodećih međunarodnih zdravstvenih ustanova da barem svaki dvadeseti stanovnik našeg planeta bude spreman pravilno i pravodobno pružiti prvu pomoć kad se ukaže potreba za tim, rezultat je poražavajućih statističkih pokazatelja o smrtnosti i invaliditetu kao posljedici naglih oboljenja ili ozljeđivanja, pri čemu nije pružena odgovarajuća prva pomoć. Naime, rezultati nekih istraživanja pokazali su da je čak sedam od deset ljudi koji ne prežive srčani udar moglo biti spašeno da im je pravodobno i pravilno pružena prva pomoć. Uz to, iznimno je velik broj žrtava prometnih nezgoda koje smrtno stradaju ili ostanu invalidi samo zato što im nitko nije pružio pomoć prvih nekoliko minuta nakon događaja, prije dolaska ekipe hitne medicinske pomoći. Nažalost, još je veći problem broj smrtnih ishoda ili invaliditeta zbog pogrešno pružene prve pomoći.

 

Postupak pružanja prve pomoći

 

Prestanak disanja:

  • Prepoznati nepravilnosti – prestanak disanja.
  • Povratiti i održati pravilno disanje povrijeđenog. Ako je potrebno-primijeniti metode oživljavanja.
  • Obezbijediti svjež dah
  • Obezbijediti odgovarajuću ljekarsku pomoć

 

Problemi sa krvotokom:

  • Postaviti povrijeđenog u položaj koji pomaže snabdijevanje vitalnih organa krvlju, ali pri tome ne opteretiti srce.
  • Uraditi sve što je potrebno da krvotok i disanje budu nesmetani.
  • Obezbijediti udoban položaj i smiriti povrijeđenog.
  • Obezbijediti odgovarajuću ljekarsku pomoć.

 

 Rane i krvarenja:

  • Umanjiti krvarenje rane.
  • Zaštititi ranu od infekcije.

 

Ujedi i ubodi insekata:

  • Sanirati vidljive rane i smanjiti bolove, smanjiti mogućnost zaraze.
  • Ukoliko je potrebno potražiti ljekarsku pomoć.
  • Zabilježiti vrijeme nastanka povrede i njenu prirodu.

 

Povrede kostiju, zglobova i mišića:

  • Imobilisati i zaštititi povrijeđeni dio tijela (zdravi djelovi tijela mogu poslužiti kao sredstva za imobilizaciju)
  • Ako je prelom kosti nastao i tkivima bogate prokrvljenosti (npr. Butna kost), treba primijeniti metode u cilju smanjenja opasnosti od šoka.
  • Pozovite ljekara ili hitnu pomoć. Povrede uglavnom zahtijevaju bolničko zbrinjavanje.

 

Strana tijela:

  • Odlučite da li je moguće bezopasno otkloniti strano tijelo. Ako davaoc prve pomoći nije u stanju otkloniti strano tijelo, neka potraži stručnu ljekarsku pomoć.
  • Ukoliko se strano tijelo može odstraniti bitno je da se povrijeđeni ne pomjera u toku intervencije.
  • Nakon odstranjivanja stranog tijela uraditi sve što je potrebno, tražiti savjet ljekara ako sumnjate na unutrašnju povredu ili infekciju.

 

Trovanje:

  • Potražiti pomoć ljekara (hitne pomoći)
  • Ne pokušavati izazivanje povraćanja, ne donosi dobar rezultat i možete se dodatno izložiti novoj opasnosti.

 

 

Prva pomoć nije zamjena za hitnu pomoć!!!To je početni korak u pružanju korisne i brze akcije koja pomaže smanjenju ozbiljne ozljede i povećava šanse za preživljavanje u nesrećama i iznenadnim bolesnim stanjima dok se čeka stručna pomoć.

2012 Dom zdravlja Bihac